Rečnik narodnih pogrdnih naziva - Ž

osveženo dne 21-I-2023 12:04:00
izraz
značenje i poreklo
tip
žaca
žandar, skoro od milja
pajkan
žalfija
rugoba
žandar
fr. gens d'armes (oružnici), kasnije žandarm
pajkan
žbir
pajkan
ždera
skraćeno od žderonja
žderonja
žderonja
ženski Petko
ili ženski petko, tj ko se petlja u ženske poslove
ženturača
žena, kad govornik nema neki specifičniji pogrdan izraz
žgadija
ološ; gamad
žguba
rugoba
žicar(oš)
grebator
živ mi Todor da se čini govor
pogrdno kad se izrekne o tuđem razgovoru, jer znači da su lupali koješta tek da ne bi ćutali
čapraz divan
živi kao popovska kobila
tj ne radi ništa
lenj
živi na pičkovini
tj ni na očevini ni na dedovini nego na mirazu
žmiro
žmurla
trepetljika, koja žmirka (Trejak)
žohar
(hrv. bubašvaba)
niko i ništa, pokvarenjak
žuja
Seoski izraz za ženu izrazito svetle kose. Nesporno je precizniji nego plavuša. Nesporazum može nastati jedino ukoliko se u blizini nađe žuta kuja, koju najčešće krštavaju istim imenom. Ruralna legenda kaže da je u jednom selu prvak na početku časa, tokom prvog dana u školi, pitao učiteljicu da izađe u WC. Ona mu dozvoli, ali on se izgubi u silnim hodnicima tražeći najpre put do WC, a potom i natrag do učionice. Pred kraj časa, ušao je zadihan u učionicu uzvikujući: „Gde si Žuja, jeb’o te ja, ceo čas te tražim!“
plavuša
žurkata na akrepite
mnogo gadna osoba ili skup takvih osoba (vidi "bal na akrepite"), od bajagi makedonskog prevoda naslova filma "Bal vampira".
rugoba
žutokljunac
neiskusan, suviše mlad za
naivac
žvaka za ludaka
tekst za zamajavanje i zabunjivanje, priča koja se gura da se Vlasi ne dosete
žvalo
blebetalo
žvato