Ovo je jedan od članaka koje sam napisao o životu u SADu. Do 28-III-2024 ih se nakupilo 531. Cela zbirka je ovde.

navike pri jelu

25-XII-2015

Šta jedu, videti pod jelo.

Kako jedu? Glavne razlike:

- nema variva. Ima kojekakvih priloga ta trane, malo ovog ili malo onog, ali se neće desiti da dobijete samo šniclu i krompir, ili samo pasulj sa faširanom šniclom (ili šta već nju ovde izigrava). Gulaš, paprikaš, krompir čušpajz ne postoje; eventualno chowder, što je opet više meso nego povrće. Povrće ide u manjim dozama, možda jedna kašika nečeg uz meso.

- salata je predjelo. Može i uz jelo, ali mora da se naglasi. Zato je porcija obilna, a u salati bude svačega - i preliva, i uprženog hleba, i rendanog sira.

- supe su guste, više onako krem supe. Porcija supe je nešto manja od onog na šta smo navikli, međutim taman je dovoljna; servira se u nekakvoj šolji ili ćasi, ne u dubokom tanjiru (osim kad naručite francusku supu od luka - em bistra, em duboki tanjir). Bistra supa... to jedu studenti, onako iz kesice, i više spada u azijsku kuhinju nego što je redovno jelo.

- duboki tanjiri su različiti od naših - naši su uži i dublji po sredini, a obod je manje nagnut, tako da liče na izvrnut spljošten šešir; njihovi duboki tanjiri uglavnom nemaju obod nego se kosina spušta pravo do dna- supe sa rezancima su tolika retkost, da smo videli Amera koji naprosto ne ume da jede supu iz dubokog tanjira

- jedu hranu iz tuđih kultura, premda najčešće amerikanizovanu; razne azijske kuhinje su se toliko odomaćile da Amer koji ume da jede štapićima nije nikakva retkost

- čorbe, gulaši, paprikaši - znaju za gulaš, međutim sva ta zapržena jela su retkost. Ovde se jelo uglavnom ne zgušnjava brašnom, nego kukuruznim skrobom, i zaprška je skoro nepoznata.

- porcije su poprilične, a restorani imaju gotove kutije od presovanog stiropora da vam spakuju šta ne možete da pojedete (sad je to i kod nas postalo normalno)

- "sausage" je mleveno meso, zamešeno sa nečim da bi se pržilo; i kad objašnjavaju kako se prave ćevapi, smesu zovu "sausage". Ono što mi zovemo kobasicom je takođe "sausage", ali poljsko, polska kjelbasa, koju Mađari i mi zovemo debrecinom... a i razlikuje se po tome što ovde još ne ubacuju melasu.