Ovo je jedan od 560 članaka koje sam napisao o životu u SADu, do 27-X-2022 13:41. Cela zbirka je ovde.
izgovor
13-VI-2019 13:41
Engleski kakav se kod nas uči je uglavnom britanski, a sa tevea više čujemo američki. Međutim, američki izgovor ne postoji, postoje regionalni izgovori. Glavnina proizvodnje za televiziju se nalazi u Kaliforniji i Njujorku, gde govore prilično razgovetno - uopšte nisam imao problema da ih razumem, ni sa ekrana ni uživo.

Međutim, što južnije to tužnije. Neki krajevi otežu, baš onako lalinski, naročito Teksašani, ali to nije problem za razumevanje, a i simpatično je. Problem je što gutaju suglasnike, naročito Crnci. Jednog komšiju sam dvaput pitao kako se zove, reče nešto kao "ronl", valjda je Ronald, bilo me sramota da ga pitam treći put. Jednom sam na neko pitanje odgovorio na srpskom, tek koliko da stavim čoveku da znanja da mi se obratio na jeziku koji ne razumem.

Lingvistika je već opisala neke od navika. Naprimer, završno ng (što mu dođe više kao nazalno n) se davno pretvorilo u obično n; mnoge česte fraze su se skratile do neprepoznatljivosti - "hau ar ju duing" - "hajuduin", "got ju" - "gača", "vot ar ju going tu du" - "vačagonadu". Grupa "iz not", "ar not", "hev not" se redom skratila u "iznt" i "ant", što je još uvek književno mada ne i stilski, a onda se pojavila i zajednička skraćenica "ejnt" (koja pokriva i "em not", "heznt", "hevnt"), koja se još skratila na "ejn".

Mada, nije da nema pravila, ima ih onoliko. Problem je što ih ima viška, pa su retki slučajevi na koje može da se jednoznačno primeni samo jedno pravilo, nego se onda primenjuje osnovno načelo engleske gramatike: "šta će nam pravila kad imamo spiskove". Analogno tome, postoji slična gužva oko pravila za pisanje.