Skoro svaka kuća ih ima, osim nekih koje su baš duboko u šumi u hladovini (što je iluzija - nije ni tamo hladovina, samo vetar ne dopire pa je zapara jača, samo ako ste dovoljno južno), ili su stara gradnja od pune
cigle, što je retkost i kandidat za stavljanje pod zaštitu... ne baš
države, ovde takve stvari rade odredene ovlašćene fondacije.
Ponekad je teško razgovarati blizu zgrade, zbog neprekidnog šuma. Avgust ume da bude vruć i sparan, tako da nije čudo što se sve klimatizuje - čudo je što se
klima nikako ne isključuje. Većina
klima uredaja radi kao izmenjivač toplote, tako da ubacuje ili izbacuje toplotu. Oktobra se događa da preko dana izbacuje, preko noći ubacuje. Ovde (na jugu) toliko vole hladnoću da i u novembru nije čudo da neko ide u kratkim pantalonama, majici i papučama (od kola do
dućana :). Čak sam jednog video da tako čisti
sneg.
Na jugu, takođe, klima uređaji služe i za
grejanje. Kako može da izbacuje toplotu, tako može i da je ubacuje, s tim što to radi do otprilike -4C, a niže od toga ne postiže. Za niže od toga, ponegde ima dodatni grejač, pa onda radi samo unutrašnji ventilator, praktično kao obična grejalica, dok spoljni deo ne bude mogao da preuzme.
Takođe se retko vide uređaji koji se kače na zid. Klima je dvodelna stvar, spoljna jedinica je i inače suviše velika da bi se kačila, to ide na tle blizu
kuće, a može i na ravan
krov. Unutrašnja se nekad ugrađuje na tavan, nekad u kabinu sa
bojlerom. Postoje i jednodelne, kakve opslužuju jednu hotelsku sobu, ili prozorske, za
studente i kamp prikolice.