Ovo je jedan od 560 članaka koje sam napisao o životu u SADu, do 27-X-2022 11:32. Cela zbirka je ovde.
knjige koje čitaju
16-VIII-2017 11:32
Čitaju poglavito svoje knjige i gledaju svoje filmove, svoju televiziju i vesti o sebi - ostatak sveta može da zauzme počasnih 2-3% prostora ako govori engleski, i još 0,5% ako je "Francuska, Nemačka ili Italija.

Ostatak ostatka sveta može da priviri u slučaju veće katastrofe (i ne, još nisu naučili kako se izgovara cunami - to je sunami i ostaće sunami), gluposti ili druge žešće frke. To još ne znači da ćete videti egipatski ili južnoamerički film. Ne, to će biti holivudski film koji se tamo događa. Neće se valjda dozvoliti da oni tamo umeju da snime film o sebi?

Možda ćete u biblioteci naći pet knjiga iz Južne Amerike (a i to samo zahvaljujući Markesu, Borhesu i desetinama miliona Latinoamerikanaca koji bi da to čitaju), dve iz Indije (jedan Tagore i jedan Rušdi, možda), i po jednog Tolstojevskog. Naći ćete Havela jer je postao slavan kao političar, ali ne i Česlava Miloša, što je čudno. Tj, za Miloša, jer je on bio čuveni maneken hladnog rata, finansirala ga CIA onoliko... i kanda je škartiran kad je potrošen.

Od naših sam u mesnoj biblioteci našao ponešto o Kišu (ali ne i samog Kiša, pa i to iz pera Suzane Sontag, na što će zlobnici reći da je to unutrašnje jevrejska stvar, dakle ne broji se), te Dubravku Ugrešić, jer ima jednu antikomunističku knjigu. Ostalog nema, kao da i ne postoji.

Osim uobičajenih oblika kiča (strava & užas, mač & magija, ljubići, vesterni, jeftini krimići, serijski SF - prateće zelje TV serija), neguju jedan dodatni žanr: religiozni kič, aka "inspiraciona" štiva. To je iz one priče da nema duhovnosti, nema morala, osim kroz religiju - tu su priču progutali, kako vele domoroci, "udicu, uzicu, štap i blinker".

Dodatak 2017: skroz sam zaboravio romane po filmovima, teve serijama (ne samo SF nego bilo koje) i čak video igrama (ili, u daljem stepenu reciklaže, po filmovima snimljenim po video igrama). Sasvim je normalno da uzmu nekog iz, recimo, pozne renesanse, premeste radnju u današnjicu, urade adaptaciju za film, onda koju godinu kasnije rimejk (tj novu verziju) tog filma, pa ako se dobro pokaže, roman na osnovu tog drugog filma, a možda bude i nastavaka. Valjda najluđi primer je Andersenova "Mala sirena" po kojoj je urađen diznijev crtać, a onda i nastavak - Andersen je bio budala što se nije setio da izmisli nastavak, al' eto našao se ko će. Verovatno je po tom nastavku napisan bar strip, ako ne i knjiga.